Zašto lažiranje e-pošte još uvijek prolazi
Protokol kojim se prenosi e-pošta (SMTP) osmišljen je bez provjere tko je stvarni pošiljatelj. Poruku s vašom adresom u polju Od može poslati bilo tko, s bilo kojeg poslužitelja na svijetu. Zato prijevare s lažnim računima, izmijenjenim podacima za plaćanje i porukama u ime direktora ili dobavljača i dalje tako dobro funkcioniraju.
Tu rupu zatvaraju tri DNS zapisa. SPF određuje koji poslužitelji smiju slati poštu za vašu domenu, DKIM svakoj poruci dodaje kriptografski potpis, a DMARC primateljima govori što učiniti s porukom koja ne prođe provjeru i šalje vam izvješća o tome. Nijedan nije dovoljan sam: prava zaštita nastaje tek kad sva tri rade zajedno i kad DMARC ima provedbenu politiku.
Alat iznad čita te zapise iz javnog DNS-a i za svaki pokazuje je li u redu te koji zapis objaviti kao sljedeći korak.
SPF zapis: tko smije slati u vaše ime
SPF (RFC 7208) je TXT zapis na korijenu domene, na primjer v=spf1 include:spf.protection.outlook.com -all. Poslužitelj primatelja provjerava nalazi li se IP adresa pošiljatelja na popisu. Najviše problema stvaraju tri pravila:
- Točno jedan zapis. Dva zapisa koja počinju s
v=spf1ne zbrajaju se, nego uzrokuju trajnu pogrešku (permerror) i SPF ne prolazi ni za jednu poruku. Kad dodajete novu uslugu, proširite postojeći zapis umjesto da stvarate drugi. - Najviše 10 DNS upita. Svaki
include,a,mx,existsiredirect, uključujući one u uključenim zapisima, ulazi u ograničenje od 10. Nekoliko usluga za newsletter i CRM brzo ga premaši. Alat broj procjenjuje prateći uključivanja. - Smislen završetak.
-all(odbij nenavedene pošiljatelje) i~all(označi ih kao sumnjive) uz DMARC su oba prihvatljiva.?allne štiti, a+allcijelom internetu dopušta slanje u vaše ime.
SPF ima jednu slabost: provjerava tehničkog pošiljatelja omotnice, a ne adresu Od koju vidi primatelj, i ne radi kod prosljeđivanja poruka. Zato su mu potrebni DKIM i DMARC.
DKIM: potpis koji preživi prosljeđivanje
Kod DKIM-a (RFC 6376) poslužitelj pošiljatelja svaku poruku potpisuje privatnim ključem, a primatelj potpis provjerava javnim ključem objavljenim u DNS-u na <selektor>._domainkey.tvrtka.hr. Potpis preživi i većinu prosljeđivanja, pa je DKIM obično pouzdanija osnova za DMARC.
Selektor je proizvoljan naziv koji odabire pružatelj usluge. Microsoft 365 koristi selector1 i selector2, objavljene kao CNAME zapisi koji upućuju na Microsoft. Google Workspace prema zadanim postavkama koristi google. Platforme za newsletter i CRM imaju svaka svoj. Budući da se selektori ne mogu izlistati iz DNS-a, alat može provjeriti samo uobičajene nazive. Ako ništa ne pronađe, pogledajte zaglavlje DKIM-Signature poruke koju ste poslali: oznaka s= vaš je selektor i možete ga upisati u alat.
Gdje pružatelj to omogućuje, koristite RSA ključeve od 2048 bita. Google ih preporučuje u smjernicama za pošiljatelje, a u Microsoftu 365 s 1024 na 2048 bita možete prijeći pri sljedećoj rotaciji ključeva.
DMARC: politika koja sve povezuje
DMARC je TXT zapis na _dmarc.tvrtka.hr. Poruka prolazi DMARC kad prođe SPF ili DKIM i kad se domena koju oni provjeravaju podudara (usklađena je) s domenom u vidljivoj adresi Od. Zapis određuje i politiku za poruke koje ne prođu:
| Politika | Što primatelji rade | Kada je koristiti |
|---|---|---|
p=none | Isporučuju normalno, šalju izvješća | Prva dva do četiri tjedna, da pronađete sve legitimne pošiljatelje |
p=quarantine | Neuspješnu poštu premještaju u neželjenu | Kad izvješća pokažu da vaša pošta prolazi |
p=reject | Neuspješnu poštu odbijaju | Ciljno stanje za svaku domenu |
Oznaka rua određuje adresu za zbirna izvješća, XML datoteke u kojima primatelji navode koji su poslužitelji slali poštu u vaše ime i je li prošla provjeru. Bez njih radite naslijepo, zato uvijek počnite s p=none i adresom rua, na primjer v=DMARC1; p=none; rua=mailto:dmarc-reports@tvrtka.hr. Usluga za DMARC izvješća čini XML čitljivim.
U svibnju 2026. IETF je objavio RFC 9989, koji zamjenjuje izvornu specifikaciju DMARC-a, RFC 7489. Postojeći zapisi v=DMARC1 i dalje rade. Najvidljivije promjene su ukidanje oznake pct, koju zamjenjuje testna oznaka t=y, te nova oznaka np koja određuje politiku za nepostojeće poddomene.
Što zahtijevaju Gmail i Yahoo
Gmail od veljače 2024. od svih pošiljatelja zahtijeva SPF ili DKIM. Tko na Gmail račune šalje više od 5.000 poruka dnevno, mora imati SPF i DKIM, DMARC zapis (politika može biti none), domenu u adresi Od usklađenu sa SPF-om ili DKIM-om, odjavu jednim klikom za marketinšku poštu i udio neželjene pošte ispod 0,3 %. Yahoo za masovne pošiljatelje propisuje praktički ista pravila. Čak i ako šaljete manje, ta pravila pokazuju smjer: neprovjerena pošta sve češće završava u neželjenoj pošti ili biva odbijena.
Najčešće pogreške
- Zaboravljeni pošiljatelji. ERP šalje račune, web trgovina potvrde narudžbi, sustav podrške obavijesti o zahtjevima, a nijedan nije u SPF-u niti potpisuje DKIM-om. Pojave se u DMARC izvješćima čim ih počnete čitati.
- Godinama na p=none. Praćenje je faza, a ne zaštita. Prijelaz na quarantine i reject planirajte s datumima.
- Slaba politika za poddomene.
sp=noneuzp=rejectnapadačima omogućuje slanje s izmišljenih poddomena. - Nezaštićene parkirane domene. Domene koje ne šalju poštu trebaju
v=spf1 -alliv=DMARC1; p=reject, inače su idealne za lažiranje. To vrijedi i za stare domene, primjerice nakon promjene naziva tvrtke. - Dva SPF zapisa nakon promjene pružatelja i SPF zapisi iznad ograničenja upita.
Siguran put do p=reject
- Popišite sve usluge koje šalju poštu u vaše ime.
- Objavite jedan SPF zapis i uključite DKIM za glavni poštanski sustav i svaku uslugu.
- Objavite DMARC s
p=noneiruate dva do četiri tjedna čitajte izvješća. - Uredite pošiljatelje koji nisu usklađeni i prijeđite na
p=quarantine. - Kad izvješća ostanu čista, prijeđite na
p=rejecti nastavite ih pratiti.
Zaštita domene od lažiranja smislen je dio mjera upravljanja kibernetičkim rizicima koje zahtijeva NIS2, odnosno Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. Jeste li obveznik, provjerite u vodiču Zakon o kibernetičkoj sigurnosti i NIS2, a širu procjenu obrane u procjeni spremnosti na kibernetički napad. Pokušaje phishinga možete prijaviti i nacionalnom CERT-u.
Humanfrog postavlja i upravlja Microsoftom 365 i sigurnošću e-pošte, uključujući SPF, DKIM, DMARC izvješća i postupni prijelaz na p=reject bez izgubljene pošte. Ako želite rezultat pregledati sa stručnjakom, pišite nam.