Humanfrog Lab

DORA uredba: je li vaša organizacija spremna?

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA, Uredba (EU) 2022/2554) od 17. siječnja 2025. primjenjuje se na banke, društva za osiguranje, investicijska društva, platne institucije, pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom i druge financijske subjekte. Zahtijeva da upravljaju rizicima povezanima s IKT-om, izvješćuju o velikim incidentima, testiraju otpornost i nadziru pružatelje usluga IKT-a.

Uredba se posredno odnosi i na pružatelje usluga IKT-a koji financijskim subjektima osiguravaju oblak, podatkovne centre, upravljane ili sigurnosne usluge. Alatom u dva dijela u nastavku provjerite obvezuje li vas DORA i gdje su vam najveći nedostaci.

Koliko ste spremni za DORA uredbu?

Ažurirano 0 min čitanja

Koliko ste spremni za DORA uredbu?

U prvom dijelu utvrdite obvezuje li vas DORA i na koji način. U drugom za svaki stup odaberite Da, Djelomično ili Ne. Dobivate ocjenu od 0 do 100, prikaz po stupovima i tri prioritetne preporuke.

Procjena ima dva dijela. U prvom provjeravate obvezuje li vas DORA uredba i na koji način. U drugom za svaki od pet stupova odgovarate na tri do četiri tvrdnje. Traje otprilike pet minuta.

Korak 1 od

Za nastavak odgovorite na sve tvrdnje.

Rezultat procjene DORA

Ocjena spremnosti

/100

Rezultat po stupovima

Napomene

Sljedeći koraci

Rezultat je informativan i ne predstavlja pravni savjet. Temelji se na vašim odgovorima i pojednostavnjenom sažetku Uredbe (EU) 2022/2554 te povezanih tehničkih standarda. Za obvezujuću procjenu savjetujte se s pravnim stručnjakom ili nadležnim tijelom.

Izračun se izvodi u vašem pregledniku. Odgovori se šalju samo ako sami pošaljete obrazac za kontakt u nastavku.

Što je DORA i od kada se primjenjuje

Uredba (EU) 2022/2554 o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor, kraće DORA, propisuje jedinstvene zahtjeve za sigurnost mrežnih i informacijskih sustava u financijskom sektoru EU-a. Primjenjuje se od 17. siječnja 2025. Budući da je riječ o uredbi, vrijedi izravno, bez prenošenja u nacionalno zakonodavstvo. Pojedinosti uređuju regulatorni i provedbeni tehnički standardi (RTS i ITS), koje su pripremila europska nadzorna tijela EBA, EIOPA i ESMA.

Cilj uredbe je da financijski subjekt izdrži poremećaje povezane s IKT-om, odgovori na njih i oporavi se od njih, neovisno o tome uzrokuje li ih kibernetički napad, kvar sustava ili ispad pružatelja usluga. Odgovornost za to snosi upravljačko tijelo, a ne samo IT odjel.

Obvezuje li vas DORA i na koji način, brzo provjerite alatom na ovoj stranici. U nastavku sažimamo ključne zahtjeve.

Na koga se primjenjuje

Članak 2. uredbe navodi više od dvadeset vrsta financijskih subjekata. Među njima su kreditne institucije, platne institucije i institucije za elektronički novac, investicijska društva, društva za upravljanje i upravitelji alternativnih investicijskih fondova, društva za osiguranje i reosiguranje, posrednici u osiguranju, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, infrastruktura financijskog tržišta (mjesta trgovanja, središnji depozitoriji vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane) te agencije za kreditni rejting. Za neke manje subjekte, primjerice manje posrednike u osiguranju, vrijede iznimke.

Obveze su razmjerne veličini, prirodi i profilu rizika subjekta (članak 4.). Neki manji subjekti, primjerice mala i nepovezana investicijska društva te izuzete platne institucije i institucije za elektronički novac, umjesto članaka 5. do 15. primjenjuju pojednostavnjeni okvir iz članka 16. Olakšice vrijede i za mikropoduzeća.

Posebnu ulogu imaju treće strane pružatelji usluga IKT-a: oblak, podatkovni centri, upravljane IT i sigurnosne usluge, softver. Oni nisu financijski subjekti, ali DORA se na njih odnosi preko ugovora s klijentima. Pružatelje koji su ključni za financijski sustav europska nadzorna tijela određuju kao ključne (CTPP) i izravno ih nadziru.

U Hrvatskoj nadležno tijelo ovisi o vrsti subjekta: u pravilu je to Hrvatska narodna banka (HNB) za kreditne institucije, platne institucije i institucije za elektronički novac, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) za investicijska društva, tržište kapitala, osiguranje i mirovinske fondove. Nadležnost za svoju vrstu subjekta potvrdite kod nadzornog tijela.

Pet stupova DORA-e

Zahtjevi uredbe obično se sažimaju u pet stupova. Na istim se stupovima temelji i procjena u alatu.

StupČlanciKljučni zahtjevi
Upravljanje rizicima povezanima s IKT-om5. do 16.okvir koji odobrava i nadzire upravljačko tijelo; popis imovine i međuovisnosti; zaštita, otkrivanje, odgovor i oporavak; politika kontinuiteta poslovanja u području IKT-a i sigurnosnih kopija
Incidenti povezani s IKT-om17. do 23.postupak upravljanja incidentima; klasifikacija prema jedinstvenim kriterijima; izvješćivanje nadležnog tijela o velikim incidentima; obavještavanje klijenata
Testiranje otpornosti24. do 27.program testiranja na temelju rizika; najmanje godišnji testovi sustava koji podupiru kritične ili važne funkcije; TLPT najmanje svake tri godine za subjekte koje odredi tijelo
Rizici povezani s trećim stranama pružateljima usluga IKT-a28. do 30.strategija i politika za rizike trećih strana; registar informacija; procjena rizika koncentracije; obvezne ugovorne odredbe; strategije izlaska
Razmjena informacija45.dobrovoljna razmjena informacija o kibernetičkim prijetnjama među financijskim subjektima; obavijest nadležnom tijelu o sudjelovanju

Kod upravljanja rizicima bitno je da su i planovi oporavka dokumentirani i testirani. Ciljevi RTO i RPO moraju proizlaziti iz kritičnosti poslovnih funkcija, a ne iz mogućnosti postojeće opreme. Kako ih postaviti i preračunati, prikazuje vodič Sigurnosne kopije: RPO i RTO.

Izvješćivanje o velikim incidentima

Financijski subjekt mora sve incidente povezane s IKT-om bilježiti i klasificirati prema kriterijima iz Delegirane uredbe (EU) 2024/1772, primjerice prema broju pogođenih klijenata, trajanju, zemljopisnoj rasprostranjenosti, gubitku podataka, kritičnosti usluga i gospodarskom učinku. Kad incident dosegne prag velikog incidenta, počinju teći rokovi za izvješćivanje nadležnog tijela. Rokove propisuje Delegirana uredba (EU) 2025/301.

IzvješćeRokSadržaj ukratko
Početna obavijestu roku od 4 sata od klasifikacije incidenta kao velikog, ali najkasnije 24 sata od trenutka kad je subjekt saznao za incidentosnovni podaci o incidentu i prva procjena učinka
Međuizvješćeu roku od 72 sata od početne obavijesti; ažuriranja pri važnim promjenamadetaljniji opis, uzroci, učinak i poduzete mjere
Završno izvješćenajkasnije mjesec dana nakon posljednjeg međuizvješćaanaliza temeljnog uzroka, stvarni učinak i trajne mjere

Za neke subjekte vrijede posebna pravila kad rok pada na vikend ili blagdan. Točne uvjete provjerite u uredbi i kod svojeg nadzornog tijela. Budući da se rokovi mjere u satima, izvješćivanje je izvedivo samo uz otkrivanje 24 sata dnevno, unaprijed određene uloge i pripremljene predloške. Značajne kibernetičke prijetnje subjekt može nadležnom tijelu prijaviti i dobrovoljno.

Pružatelji usluga IKT-a, registar informacija i strategije izlaska

Stup trećih strana u praksi često zahtijeva najviše rada. Financijski subjekt ostaje u potpunosti odgovoran za usklađenost i kad usluge IKT-a prepusti vanjskom pružatelju.

  • Registar informacija. Popis svih ugovornih aranžmana za usluge IKT-a s obveznim podacima o pružateljima, uslugama, lokacijama i podizvođačima. Oblik propisuje Provedbena uredba (EU) 2024/2956, a nadzorna tijela registar redovito prikupljaju.
  • Ugovorne odredbe. Članak 30. propisuje najmanji sadržaj ugovora: opis usluga, lokacije obrade podataka, razine usluga, pomoć pri incidentima, suradnju s tijelima, prava raskida. Za usluge koje podupiru kritične ili važne funkcije vrijede prošireni zahtjevi, među ostalim prava pristupa i revizije, sudjelovanje u TLPT-u i prijelazno razdoblje pri izlasku.
  • Strategije izlaska. Za usluge koje podupiru kritične ili važne funkcije subjekt mora imati strategiju izlaska i testirani plan prijelaza drugom pružatelju ili natrag u vlastito okruženje.
  • Rizik koncentracije. Subjekt mora procijeniti je li previše ovisan o pojedinom pružatelju ili o teško zamjenjivim uslugama.

Za pružatelje usluga IKT-a to znači nova očekivanja klijenata: standardni DORA dodatak ugovorima, podatke za registar, dogovoreni postupak obavještavanja o incidentima, dokaze o testiranju i kontinuitetu poslovanja te jasno definiran izlazak.

DORA i NIS2: što vrijedi za koga

Direktiva NIS2 u Hrvatskoj je prenesena Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti i među ostalim obuhvaća bankarstvo i infrastrukturu financijskog tržišta. Za financijske subjekte DORA je poseban propis (lex specialis), pa zahtjeve za upravljanje rizicima povezanima s IKT-om i izvješćivanje o incidentima ispunjavaju prema DORA-i. Za pružatelje usluga IKT-a mogu istodobno vrijediti oba okvira.

PodručjeDORANIS2 / Zakon o kibernetičkoj sigurnosti
Pravni oblikuredba, vrijedi izravnodirektiva, prenesena nacionalnim zakonom
Obveznicifinancijski subjekti; ključni pružatelji usluga IKT-a pod nadzorom EU-asrednji i veliki subjekti u 18 sektora te neki neovisno o veličini
Nadzor u HrvatskojHNB ili HANFA, ovisno o vrsti subjektanadležna tijela prema Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti (središnje državno tijelo i sektorska tijela)
Izvješćivanje o incidentima4 sata od klasifikacije (najkasnije 24 sata), 72 sata, 1 mjesec24 sata, 72 sata, 1 mjesec
Testiranjeprogram testiranja, za određene subjekte TLPTprocjena učinkovitosti mjera
Lanac opskrberegistar informacija, obvezne ugovorne odredbe, strategije izlaskasigurnost lanca opskrbe kao jedna od mjera

Kako se kategorizirate prema NIS2, provjerite u vodiču Zakon o kibernetičkoj sigurnosti i NIS2: je li vaša organizacija obveznik.

Kako početi: od procjene do dokazive usklađenosti

  1. Opseg i proporcionalnost. Alatom iznad utvrdite koji režim vrijedi za vas i potvrdite ga s pravnom službom ili nadzornim tijelom.
  2. Kritične funkcije. Odredite kritične ili važne funkcije te sustave, podatke i pružatelje o kojima ovise.
  3. Analiza nedostataka. Za svaki stup usporedite postojeće stanje sa zahtjevima uredbe i tehničkih standarda te prikupite dokaze.
  4. Pružatelji i registar. Dopunite registar informacija, pregledajte ugovore prema članku 30. i pripremite strategije izlaska.
  5. Provjera u praksi. Provedite vježbu izvješćivanja o incidentu, test oporavka i, gdje je potrebno, pripremu za TLPT.

Humanfrog financijskim subjektima pomaže pri popisu usluga IKT-a za registar informacija, pripremi strategija izlaska i testiranju otpornosti, uključujući testove oporavka iz Veeam sigurnosnih kopija u podatkovnim centrima razine TIER III. Upravljanim praćenjem sigurnosti podupiremo rano otkrivanje incidenata. Kao pružatelj usluga IKT-a spremni smo financijskim klijentima osigurati podatke i ugovorne odredbe koje DORA zahtijeva. Ako želite provjeriti svoje polazište, razgovarajte s nama.

Često postavljana pitanja

Od kada se primjenjuje DORA?
Uredba je stupila na snagu 16. siječnja 2023., a primjenjuje se od 17. siječnja 2025. Budući da je riječ o uredbi EU-a, izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Pojedinosti dopunjuju regulatorni i provedbeni tehnički standardi (RTS i ITS), koje pripremaju europska nadzorna tijela, a donosi Europska komisija.
Tko je u Hrvatskoj nadležan za nadzor DORA-e?
Nadležno tijelo ovisi o vrsti financijskog subjekta. Za kreditne institucije, platne institucije i institucije za elektronički novac to je u pravilu Hrvatska narodna banka (HNB), a za investicijska društva, tržište kapitala, društva za osiguranje i mirovinska društva Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Nadležnost za svoju vrstu subjekta provjerite kod nadzornog tijela.
Vrijedi li DORA za pružatelje usluga IKT-a?
Pružatelji usluga IKT-a nisu financijski subjekti, pa ih DORA obvezuje ponajprije posredno: financijski subjekti moraju u ugovore s njima uključiti zahtjeve iz članka 30. i upisati ih u registar informacija. Pružatelji koje europska nadzorna tijela odrede kao ključne (CTPP) uz to su pod izravnim nadzorom glavnog nadzornog tijela.
Što je registar informacija?
Registar informacija popis je svih ugovornih aranžmana o korištenju usluga IKT-a koje financijski subjekt ima s trećim stranama pružateljima usluga (članak 28.). Oblik propisuje Provedbena uredba (EU) 2024/2956. Registar mora biti ažuran, a nadležna tijela ga prikupljaju i koriste i pri određivanju ključnih pružatelja.
U kojim se rokovima izvješćuje o velikom incidentu?
Prema Delegiranoj uredbi (EU) 2025/301 početnu obavijest treba poslati u roku od 4 sata od klasifikacije incidenta kao velikog, ali najkasnije 24 sata od trenutka kad je subjekt saznao za incident. Međuizvješće slijedi u roku od 72 sata od početne obavijesti, a završno izvješće najkasnije mjesec dana nakon posljednjeg međuizvješća.
Što je TLPT i tko ga mora provoditi?
TLPT (penetracijsko testiranje vođeno prijetnjama) kontrolirani je napad koji oponaša stvarne napadače na kritične ili važne funkcije u produkcijskom okruženju. Moraju ga provoditi financijski subjekti koje odredi nadležno tijelo, najmanje svake tri godine. Pružatelji usluga IKT-a koji podupiru kritične funkcije moraju pritom surađivati.
Kako su povezane DORA i NIS2?
Za financijske subjekte DORA je poseban propis (lex specialis) u odnosu na direktivu NIS2, koja je u Hrvatskoj prenesena Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti. Zahtjeve za upravljanje rizicima povezanima s IKT-om i izvješćivanje o incidentima zato ispunjavaju prema DORA-i. Pružatelji usluga IKT-a, primjerice pružatelji upravljanih usluga, mogu istodobno biti izravni obveznici prema NIS2.
Postoje li olakšice za male financijske subjekte?
Da. DORA se temelji na načelu proporcionalnosti (članak 4.). Neki manji subjekti, primjerice mala i nepovezana investicijska društva te izuzete platne institucije, primjenjuju pojednostavnjeni okvir za upravljanje rizicima povezanima s IKT-om iz članka 16. Za mikropoduzeća su neki zahtjevi također pojednostavnjeni.